Radni dan je završen. Zaposleni su napustili objekat, ali dio električne opreme ostaje uključen. U razvodnom ormaru jedan spoj se pregrijava. Spolja se ništa ne primjećuje, a napajanje i dalje funkcioniše.
Ovakav scenario pokazuje zašto električne instalacije zahtijevaju pažnju čak i kada nema prekida u radu. Činjenica da oprema funkcioniše ne potvrđuje da je instalacija bezbjedna.
Električni kvarovi predstavljaju značajan uzrok požara u objektima. Njihovo mjesto među najčešćim uzrocima zavisi od vrste objekta, posmatranog perioda i načina evidentiranja.
Zato statistiku drugih zemalja ne treba automatski prenositi na lokalnu statistiku, niti sve požare električnog porijekla pripisivati fiksnim instalacijama. Izvor mogu biti i priključni kablovi, uređaji i druga električna oprema.
Za kompaniju je ključno praktično pitanje: da li se stanje instalacija provjerava i nedostaci otklanjaju prije nego što postanu izvor paljenja?
Kako električna instalacija može izazvati požar?
Požar može nastati kada zagrijavanje ili električni luk zapale izolaciju ili okolni zapaljivi materijal. Uzrok nije uvijek kratki spoj. Problemi se mogu razvijati postepeno, tokom dužeg perioda korištenja.
Preopterećenje. Naknadno priključivanje potrošača bez provjere kapaciteta instalacije može dovesti do prekomjernog zagrijavanja. Posebno su problematična privremena rješenja koja postanu trajna: produžni kablovi, razdjelnici i neprovjerene dogradnje.
Loši spojevi. Labavi ili korodirani kontakti mogu se lokalno pregrijavati zbog povećanog prelaznog otpora. Kritična mjesta mogu biti priključci u ormarima, utičnicama i razvodnim kutijama.
Oštećena izolacija i električni luk. Habanje, prignječenje i druga oštećenja provodnika mogu stvoriti uslove za kvar i nastanak električnog luka, čija toplota može zapaliti okolni materijal.
Neodgovarajuće prepravke. Promjene izvedene bez stručne provjere i prethodnog projekta mogu narušiti usklađenost provodnika, opterećenja i zaštite.
Zamjena zaštitnog uređaja uređajem veće nazivne struje samo da bi se spriječilo njegovo isključivanje može ostaviti instalaciju neadekvatno zaštićenom.
Rizik dodatno raste kada se uz električnu opremu nalaze karton, papir ili drugi zapaljivi materijali. Zato urednost prostora i pravilno skladištenje imaju neposrednu preventivnu ulogu.
Zašto osigurač ne mora reagovati?
„Da postoji problem, osigurač bi isključio napajanje.“
Ova pretpostavka može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti.
Osigurači i automatski prekidači imaju određene zaštitne funkcije i karakteristike djelovanja. Nisu svaki loš spoj, lokalno pregrijavanje ili električni luk praćeni strujom koja će izazvati njihovo pravovremeno djelovanje.
Ni zaštitni uređaj diferencijalne struje, poznat kao RCD ili „FID sklopka“, nije univerzalna zaštita od svih požara električnog porijekla.
Na primjer, serijski električni luk može nastati bez struje curenja prema zemlji koja bi aktivirala RCD. Za prepoznavanje određenih lučnih kvarova postoje AFDD uređaji, čija se primjena razmatra prilikom stručnog izbora zaštite za konkretno strujno kolo.
Zaštitni uređaji, kvalitet izvedbe i održavanje zato treba da budu povezani u cjelinu.
Znakovi koje ne treba ignorisati
USFA u preporukama za radna mjesta posebno naglašava provjeru oštećenih i preopterećenih utičnica, kablova i priključaka, kao i udaljavanje zapaljivih materijala od električne opreme.
Prijavu i stručnu provjeru zahtijevaju naročito:
- miris paljevine ili zagrijane plastike;
- potamnjenja, deformacije i tragovi topljenja na utičnicama ili priključcima;
- pucketanje, varničenje ili neuobičajeni zvukovi;
- ponovljeno isključivanje zaštitnih uređaja;
- vidljivo oštećeni kablovi i labavi priključci;
- ponavljano treperenje rasvjete ili prekidi rada nepoznatog uzroka.
Zaposleni treba da znaju kome prijavljuju uočeni problem i kako se sprečava dalja upotreba sumnjive opreme.
Ne treba da otvaraju razvodne ormare, dodiruju sumnjive dijelove radi provjere temperature ili pokušavaju improvizovane popravke.
U slučaju pojave dima ili požara, prioritet imaju upozoravanje prisutnih, evakuacija i pozivanje vatrogasno-spasilačke službe.
Šta pružaju stručni pregled i ispitivanje?
Vizuelni pregled može otkriti dio problema, ali nije dovoljan za cjelovitu ocjenu instalacije. Obim stručne provjere određuje se prema vrsti instalacije, uslovima rada i primjenjivim zahtjevima.
Provjera treba da poveže stanje na terenu sa dokumentacijom, izvedenim izmjenama, stvarnim opterećenjima i rezultatima odgovarajućih mjerenja.
Posebnu pažnju zaslužuju dijelovi instalacije koji su naknadno mijenjani ili napajaju opremu važnu za kontinuitet poslovanja.
Za rukovodioca je važan i kvalitet izlazne informacije: gdje se nedostatak nalazi, kakav rizik predstavlja, šta treba preduzeti i pod kojim uslovima se oprema može koristiti do sanacije.
Vrijednost pregleda nastaje kada se nalaz pretvori u konkretnu i provjerenu mjeru.
Gdje termografija pomaže i koja su njena ograničenja?
Termografski pregled može ukazati na neuobičajena zagrijavanja električnih spojeva i komponenti. Posebno je koristan u preventivnom održavanju i praćenju promjena tokom vremena.
Rezultat zavisi od opterećenja u trenutku snimanja, dostupnosti mjesta pregleda, karakteristika površine i stručnog tumačenja.
Instalacija koja je slabo opterećena tokom pregleda možda neće pokazati zagrijavanje koje se javlja pri vršnom radu. Sličan termički obrazac može imati više uzroka, pa nalaz zahtijeva dodatnu provjeru.
Termografija dopunjuje druge preglede i ispitivanja; ne zamjenjuje ih. Pregled opreme pod naponom zahtijeva stručno osoblje i odgovarajuće mjere bezbjednosti.
Nova oprema zahtijeva provjeru postojećeg napajanja
Zamislimo pogon u kojem je instalacija projektovana za određeni broj potrošača.
Tokom godina dodati su klima-uređaji, grijaća tijela i nova proizvodna oprema. Instalacija je proširivana, ali dokumentacija i procjena opterećenja nisu pratili promjene.
Ovo je ilustrativan primjer organizacionog propusta: nabavka opreme i upravljanje infrastrukturom posmatraju se odvojeno.
Prije priključenja novog potrošača potrebno je uključiti stručno lice koje će provjeriti uslove napajanja i potrebu za izmjenama instalacije i zaštite.
Provjera je posebno važna kod povećanja snage, promjene namjene prostora i rekonstrukcije.
Kako organizovati prevenciju u kompaniji?
Praktičan plan treba da obuhvati pet povezanih koraka:
- Utvrditi stvarno stanje. Prikupiti dokumentaciju, prethodne nalaze, podatke o kvarovima i izvršenim izmjenama.
- Odrediti prioritete. Prepoznati dijelove instalacije čiji kvar može ugroziti ljude, izazvati paljenje ili zaustaviti ključni proces.
- Sprovesti stručne provjere. Planirati preglede, ispitivanja i, gdje je opravdano, termografiju prema primjenjivim zahtjevima i uslovima korištenja.
- Otkloniti nedostatke. Za svaki nalaz odrediti odgovorno lice, rok i potrebne privremene mjere. Opasna oprema ne ostaje u radu samo zato što je sanacija zakazana.
- Potvrditi rezultat. Evidentirati izvedene radove, sprovesti potrebne provjere nakon sanacije i ažurirati dokumentaciju uz angažovanje ovlaštene kompanije za vršenje pregleda elektroinstalacija.
Zaštita ljudi i kontinuiteta poslovanja
Požar u razvodnom ormaru može imati posljedice daleko izvan same opreme: povrede, evakuaciju, prekid proizvodnje, oštećenje robe i neispunjene obaveze prema kupcima.
Zato održavanje električnih instalacija treba povezati sa zaštitom od požara, bezbjednošću i zdravljem na radu i planiranjem kontinuiteta poslovanja.
Najvažniji rezultat pregleda je da prepoznata opasnost bude otklonjena prije nego što ugrozi ljude i objekat.